Zlato je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Au. Temperatura topljenja i vrenja zlata je dosta visoka, velika mu je relativna gustoca, a razmjerno mala tvrdoca. Pruživost i kovkost zlata je izuzetno velika – jedan gram zlata može se izvuci u žicu duljine 3 km, a kovanjem ili valjanjem mogu se dobiti listici ("zlatne folije") debljine do 0,0001 mm. Takvi listici su 500 puta tanji od ljudske vlasi. Zlato je najkovkiji metal.
Pored srebra i bakra, spada u najbolje vodice elektricne struje i topline. Lako gradi slitine, ne mijenja se na zraku. Zlato je slabo reaktivan metal koji se na zraku ne mijenja ni pri jakom zagrijavanju. Ne otapa ga nijedna kiselina. Otapa se samo u zlatotopki. Sve otopine kemijske tvari zlata su otrovne. Pokazalo se da mnogi ne mogu odoljeti potrazi za zlatom, poslovanjem kao otkup zlata, a otkako su ga, prije nekoliko tisucljeca, poceli vaditi, ta je kovina mijenjala ljudske živote i smijer povijesti.
Tijekom 19. stoljeca zlatne su groznice uslijedile nakon pronalaska golema grumenja, kao što je "Dobrodošli stranac"težak 70,7 kilograma, pronaden u Moliagulu, u Australiji, 1869. godine. Tisuce je ljudi, napustivši posao i obitelji, otputovalo na zlatna polja u Australiji, Južnoj Africi, Kaliforniji, Britanskoj Kolumbiji, Yukonu, Aljasci i Sjevernoj Americi. Samo ih se malen broj uspio obogatiti, kopajuci ili ispiruci zlato. Kod primjene zlata za luksuzne predmete ono se legira sa drugim metalima, najcešce srebrom (otuda i interes za otkup i cijena srebra) i bakrom, te paladijem.
Nekada se kolicina zlata u predmetima izražavala u karatima, koji predstavljaju maseni udio zlata u leguri prema 24-stupanjskoj skali te seprema tome odredivala cijena zlata po gramu To znaci da se 14-karatno zlato sastoji od 14 dijelova zlata na 24 dijela slitine, ostatak su u pravilu bakar i srebro, odnosno paladij. Danas se u vecini zemalja cistoca zlata izražava u tisucinkama, a najcešce su slitine zlata finoce 585 (identicno 14 karata) i 750 (identicno 18 karata), dok se u Indiji koristi i zlato finoce 913 (identicno 22 karata). Nakit je zasigurno jedan od najstarijih oblika ukrašavanja tijela,nedavno je nadena oko 100 000 godina stara ogrlica od perli izradenih od Nassarius školjke.
Ponekada se nakit drži za sredstvo za pokazivanje bogatstva, no on uvijek zadržava i barem minimalnu funkcionalnost,poput držanja dijelova odjece zajedno,ili ucvršcivanja frizure.Od najstarijih vremena smatran je za oblik osobnog ukrašavanja.Prvi su komadi nakita bili od prirodnih materijala,kao što su kosti, zubi životinja, školjke, drvo i rezbareno kamenje. Kroz povijest su se neki oblici urešavanja smatrali znakom pripadnosti odredenoj društvenoj grupi. Egzoticniji je nakit uvijek bio namijenjen bogatijim ljudima,jer mu je rijetkost povecavala vrijednost. Zbog osobne prirode i oznacavanja društvene klase,neke su kulture utemeljile tradiciju ukopa mrtvih zajedno sa njihovim nakitom.
